Kako to izgleda biti mlada osoba u Evropskoj uniji? Šta se menja za tebe jednom kada tvoja zemlja postane članica Evropske unije? O tome nam pišu mladi iz susedstva, koji već nešto manje od godinu dana žive kao građani EU. Pročitaj kako je sada biti mlada osoba u Hrvatskoj i šta se i da li se nešto promenilo.
Moje ime je Ela Jurko, maturantica sam zagrebačke XVI Gimnazije, a u slobodno vrijeme bavim se debatom u Hrvatskom Debatnom Društvu. Na jesen planiram upisati Fakultet Političkih znanosti u Zagrebu. Kada gledam na svoju budućnost i budućnost Hrvatske kao najnovije članice Europske Unije vidim kako su te dvije stvari međusobno vrlo povezane.
Do prije dvije godine bila sam sigurna da će se moj put nastaviti u jednoj od razvijenijih zapadno-europskih zemalja, nisam željela upisati fakultet u Hrvatskoj jer sam mislila da tu za mene nema nade. Od kada je Hrvatska ušla u Europsku Uniju na globalnoj razini nije se puno promijenilo, ali za studente i učenike mogućnosti su ipak veće, granice su otvorenije, postoji i odličan program za razmjenu studenata ERASMUS + te puno veće šanse sudjelovanja u mnogim europskim projektima. U sklopu Hrvatskog debatnog društva sudjelovala sam na par javnih debata i sučeljavanja kandidata za Europski Parlament, a razočaravajuća činjenica nije samo mali odaziv na takvim događanjima, već i sveopća nezainteresiranost hrvatskog naroda, a posebno mladih ljudi za politiku i izbore općenito posebice za Europski Parlament. Takvi čimbenici uvelike ugrožavaju hrvatski potencijal kao „zemlje znanja“ i prezentiraju Hrvatsku kao zemlju gdje ljudi puno prigovaraju a malo rade. Uz takav mentalitet Hrvatska ne može iskoristiti benefite koje Europska unija pruža. Hrvatska, kao zemlja u kojoj se politike obrazovanja, zdravstva, turizma mijenjaju kako vjetar puše, ne može si priuštiti da ima narod koji ne glasuje, a to su nažalost podatci s kojima se svakodnevno susrećemo.
Kada gledamo okolnosti gospodarske krize u kojoj se nalazi cijeli svijet pa tako i Hrvatska moramo se zapitati kako to utječe na mlade i njihovu budućnost, a poražavajuća činjenica je da jedino Španjolska i Grčka imaju veću stopu nezaposlenosti mladih od RH. Ono što je lijepo primjetiti jest da unatoč nedavnom referendumu Hrvatska privlači sve veći broj stranaca ne samo kao turistička destinacija već kao i mjesto potencijalnog ulaganja ili obrazovanja. Zanimljivo je kako Hrvatska, iako još uvijek slovi kao zemlja opće netolerancije, prihvaća mnoge ljude iz svih krajeva svijeta te bilježi rast posjećenosti baš mladih ne samo radi noćnoga života već i kulturne i prirodne baštine, ali i sve češćih razmjena na hrvatskim sveučilištima.
Kao što politika nikada nije najbitnija stvar tako nije ni u ovome slučaju, a značajan pomak dogodio se i u europeizaciji literature koja je postala dostupnija u hrvatskim knjižarama što možda zvuči kao neznatan dobitak, ali smatram da je jedan od najvažnijih parametara za osjećaj zajedništva i približavanje europskog mentaliteta našim građanima. Zamjetan pomak se dogodio kada je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH podržalo projekt pokusnog građanskog odgoja i obrazovanja koji je od slijedeće godine obavezan predmet u svim školama. To pokazuje težnju da se već u mladoj dobi počinje razvijati građanska i politička kultura te svijest o političkom stanju u državi i svijetu općenito. To je prvi i najvažniji korak ako ikada želimo razviti mentalitet ljudi koji neće samo pasivno promatrati smjene vlasti, donošenje novih zakona i „pretakanje iz šupljeg u prazno“ već mogu aktivno djelovati i mjenjati svijest i političko stanje. Unatoč nezgodnoj gospodarskoj situaciji ipak se bilježe decentralizaciski, inovacijski procesi koji svjedoče ovom efikasnom korištenju novca iz europskih fondova.
Neki od uspješno izvedenih poduhvata unatoč neprijateljskoj investitorskoj klimi su zaštičeni maslenici, grad Lun, otok Pag te restauracija, očuvanje starog grada Buzeta, muzeja u arheološkoj jezgri grada Vida, daljnja restauracija stonskih zidina, otvaranjem gradskih centara za mlade u Sinju, Makarskoj i na Hvaru. Kada se sve zbroji i oduzme, ulazak Hrvatske u Europsku zajednicu za sobom je donio mnoge pozitivne pogodnosti za mlade - pitanje je samo hoće li hrvatski građani i vlast to znati iskoristiti.
Ela Jurko, maturantica zagrebačke XVI Gimnazije