foto: Aleksandar Đokić
Možda se iz naslova čini da je REM (Regulatorno telo za elektronske medije) upravo ono što označava ulazak u REM fazu spavanja i da su mladi ti koji su uspavani, ali sagovornici Mingla smatraju da je REM kao regulatorno telo od velike važnosti i za njih, kao i za sve građane i građanke u našoj zemlji. Aktuelni studentski protesti u Srbiji pokazuju koliko neefikasan ili nepostojeći Savet REM-a poguban, smatra doc. dr Dušan Aleksić sa Filozofskog fakulteta u Nišu, dok su studentkinje i studenti novinarstva iz Novog Sada i Nišu sa blokada putem društvene mreže Instagram pokušali da skrenu pažnju na problem povodom trenutnog novog izbora Saveta REM-a.
Prema rečima Aleksića mladi su konstantno na meti pojedinih medija, uključujući one sa nacionalnom frekvencijom, a to nema ko da kontroliše i sankcioniše uprkos tome što takav način izveštavanja krši veliki broj članova aktuelnog Zakona o elektronskim medijima.
„Jedna od nadležnosti REM-a je obezbeđivanje medijskog i političkog pluralizma u sadržajnom smislu, što znači da mladi imaju pravo na kvalitetno, objektivno i pravovremeno informisanje u jednom demokratskom medijskom prostoru u kome mogu dobiti informacije koje su od značaja za sve građane, ali i za njih same kao važne članove ovog društva“, kaže Aleksić za Mingl.
Svakodnevno targetiranje mladih, pre svega studentkinja i studenata koji se trenutno nalaze na svojim fakultetima i ulicama širom Srbije, je sve učestalije na televizijama sa nacionalnim frekvencijama. Aleksić za Mingl kaže da je Savet REM-a na jednoj od poslednjih sednica odneo odluku da se obustavljaju svi postupci pokrenuti na osnovu prijava protiv televizije Pink.
„U obzir nisu uzete ni analize nadležne službe. Dakle, neko je zloupotrebio svoju funkciju zarad političkih i ličnih interesa i poslao jasan signal da sankcija za eventualne prekršaje neće biti. Takav odnos doprinosi haotičnom stanju i ozbiljnom degradiranju celokupne medijske scene. Direktna posledica je svakodnevno targetiranje studenata putem medija za koje niko ne odgovara. Zato je važno da REM radi u interesu javnosti i da svojim delovanjem, argumentovanim i zakonski zasnovanim odlukama obezbedi poštovanje javnog interesa od strane emitera. To će unaprediti rad samih medija, a mladi i celokupno društvo od toga mogu imati samo korist“, priča Aleksić.
On dodaje da ljudi generalno nisu upućeni u značaj REM-a niti čime se to telo bavi.
„To je možda i rezultat toga što je prethodni Savet loše radio i, jednostavno, bio produžena ruka vlasti. Samim tim pošto svih ovih godina nisu pokazali čemu služe, građani nemaju nikakva očekivanja od ovog tela, pa se time ni ne bave.“
Jedno od načela uređivanja oblasti pružanja medijskih usluga po Zakonu o elektronskim medijima jeste podsticanje medijske pismenosti. Time se deo odgovornosti za podizanje svesti o ovom konceptu prebacuje i na medije. Da bi REM mogao efikasno da funkcioniše, potrebno je da taj trougao, prema rečima Aleksića, REM-mediji-javnost bude efikasan.
„To znači da bi i sami mediji morali da promovišu kritičko mišljenje kroz svoje sadržaje, ali i da građani na zadovoljavajućem nivou poseduju kompetencije iz ove oblasti, jer su oni ti koji vrše najbolji nadzor gledajući i slušajući različite medijske sadržaje. Kako bi prepoznali sadržaj koji nije u skladu sa Zakonom elektronskim medijima moraju biti medijski pismeni. To, između ostalog, uključuje i da znaju kome da prijave takav sadržaj, a to je REM. Tako da je to jedan proces koji zahteva veću uključenost dodatni napor svih aktera, što bi trebalo da rezultira većim stepenom demokratičnosti jednog društva“, ističe on.
Novinarka Cenzolovke: REM-u nije stalo ni do čega osim do očuvanja interesa vlasti i određenih medijskih moćnika
Novinarka Cenzolovke Danica Đokić koja godinama prati REM i piše izveštaje za Fondaciju Slavko Ćuruvija kao istraživačica ističe da na sajtu REM-a mogu da se povremeno pronađu vesti o posetama studenata i studentkinja novinarstva ovom telu, radionica medijske pismenosti za vaspitače ili poseti predškolaca medijskim kućama, ali, kako navodi za Mingl, sve to zapravo izgleda kao puko obavljanje projektnih aktivnosti. Strateške i suštinske povezanosti sa mladima tu zapravo nema odnosno aktivne javne komunikacije sa njima.
„REM nije prisutan na društvenim mrežama, pa čak ni sopstveni sajt ne održava ažurno i precizno. Mislim da je sve to samo jedan deo problema sveukupne netransparentnosti rada ovog tela, koji godinama teži tome da bude što udaljeniji od očiju javnosti“, navodi Đokić.
Za nedovoljno poznavanje REM-a Đokić kaže da mladi nisu krivi za to, jer generalno javnost nije upoznata s tim šta su sve zaduženja REM-a i koliko je ovo telo važno za postizanje i održavanje medijskih sloboda, posebno u državi koje pretenduje da postane deo Evropske unije.
„REM postane tema šire javnosti tek ponekad, npr. kada se na televizijama pojavi neki ekstremno nasilan sadržaj ili kada se dodeljuju dozvole za TV emitovanje s nacionalnom pokrivenošću. U međuvremenu, u jednom potpuno neuređenom medijskom prostoru, REM postoji tek da bi postojao – čak ni mi što pratimo njegov rad, ne znamo šta se sve dešava u tom organu javne vlasti. Do informacija ne dolazimo ili dolazimo sa zakašnjenjem, iako je REM dužan da radi transparentno“, ističe Đokić.
Đokić kaže da široj javnosti uopšte nije poznato da je, prema novom Zakonu o elektronskim medijima, REM zadužen i za regulaciju platformi za razmenu video sadržaja. Naročitu ulogu, prema Zakonu, REM u tom smislu ima radi zaštite maloletnika od sadržaja koji može naškoditi njihovom fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju; radi zaštite javnosti od podsticanja na nasilje i mržnju i od sadržaja čijim se objavljivanjem javno podstiče izvršenje terorističkih dela, dečje pornografije ili rasne ili druge diskriminacije.
„Mi ni od samog REM-a nemamo javne informacije šta su njegova zaduženja na ovom polju i šta je sve uradio od stupanja na snagu tog zakona, u novembru 2023. godine, do danas. Poslednje što sam uspela da nađem su informacije iz aprila 2024, kada je Savet REM-a na sednici upoznat sa ’Izveštajem za Savet o saradnji sa Tik Tok-om’ i kada su imenovane dve osobe za implementaciju međunarodnih akata i za kontakt osobu sa Tik Tok-om. Bilo kakav drugi detalj o tome je izostao. Tako da, uprkos tome što se uloga REM-a u široj javnosti uglavnom poznaje po televizijama i to, pre svega, onih sa nacionalnom pokrivenošću – ovo telo je mnogo više od toga. Ono bi trebalo da pomaže u ostvarivanju fer izbornih uslova na polju medija, štiti javnost, a posebno maloletnike, od štetnog sadržaja u elektronskim medijima, ali i na platformama za razmenu video sadržaja, što može biti posebno važno za mlade“, smatra ona.
REM se mladima može približiti kroz uvođenje oblasti medijske pismenosti u obrazovni sistem što bi umnogome pomoglo mladima da steknu osnovna znanja o važnosti i funkcionisanju REM-a, ali i uopšte medija i tela koja se bave medijskom regulacijom.
„Kada bi REM bilo profesionalno telo i zaista ostvarivalo svoju ulogu u društvu, sigurno bi se našao način da se njegov rad približi celokupnoj javnosti, pa samim tim i mladima: promocija na društvenim mrežama, dani otvorenih vrata, otvorene sednice Saveta REM-a za javnost i slično“, priča Đokić.
Mladi, REM i program o njima na televizijama u Srbiji
Kada su u pitanju mladi, Đokić ističe da REM-u, kakav trenutno poznajemo i kakav je bio godinama unazad, nije stalo ni do čega osim do očuvanja interesa vlasti i određenih medijskih moćnika.
„Prema zakonu, REM je dužan da štiti maloletnike od štetnog sadržaja. Za to čak ima i poseban podzakonski akt – Pravilnik o zaštiti maloletnika. Još 2020. godine je REM odbio da reguliše vreme emitovanja rijaliti programa, iako su postojale građanske peticije sa više desetina hiljada potpisa, pa i inicijative delova tadašnjeg Saveta ovog tela da se rijalitiji zabrane odnosno emituju samo između 23 časova uveče i 6 časova ujutru“, dodaje ona.
Kada su 2023, nakon dva masovna ubistva u kojima su najbrojnije žrtve deca i mladi, izbili građanski protesti protiv nasilja, deo zahteva se odnosio upravo na regulaciju nasilja u medijima, ali i na sam REM. Nosioci vlasti su tada objašnjavali javnosti kako istraživanja pokazuju da mladi uopšte ne gledaju televiziju i da nema šanse da ih rijaliti podstiče na nasilje.
„Zaboravili su, međutim, da se rijaliti sadržaj sa televizije svakodnevno preliva na društvene mreže, i to baš selektovani isečci tih problematičnih, nasilnih scena, koji tako među mladima postaju viralni. Istovremeno, nasilje u rijalitiju nije jedini problem. U našim medijima omogućeno je da se diskriminatorni i govor mržnje nesmetano šire, da targetiranja neistomišljenika postanu normalna i učestala pojava, da se prikazuju privatni erotski snimci u jutarnjem programu, da voditelji i gosti vitlaju replikama oružja u programu uživo... Sve su to stvari na koje jedan profesionalni REM mora da reaguje i to brzo, što godinama u Srbiji nije slučaj. Ne zaboravimo i da je REM doprineo tome da čak i ona teoretska obaveza da televizije s nacionalnom pokrivenošću moraju da imaju dečji program nestane iz podzakonskog akta“, ističe Đokić.
Činjenica je da taj tzv. kvalitetan program, u kom u dečji, nikada nije bio važan za REM i da su televizije „prolazile“ bez ikakvih sankcija, iako nisu poštovale obavezu od 20% udela ovog sadržaja.
„Setimo se da je REM svojevremeno priznavao određene segmente jutarnjih programa o dečjim manifestacijama i knjigama za decu kao program za maloletnike. Nikada se, međutim, nije bavio problematikom što u segmentima istih tih jutarnjih programa, pre ili nakon priloga tzv. dečjeg programa, gostuju osuđeni ratni zločinci, priča se o ubistvima, promoviše se kriminalno ponašanje, oružje, širi propaganda aktuelne vlasti... Za REM nikada nije bio problem to što deca u tzv. kolažnom programu (kako televizije nazivaju formu jutarnjih programa), samo gledajući navodno njima namenjen sadržaj, mogu biti izložena i mnoštvu toga što nije prigodno ni za odrasle, a pogotovo ne za njih“, smatra Đokić.
Za Đokić je posebno ohrabrujuće što si se oko novog saziva za Savet REM-a oglasile studentkinje i studenti koji studiraju novinarstvo i komunikologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i Nišu.
„Bilo mi je drago kad dam videla da studenti otvaraju ovu temu, jer se njihov glas sada najjače čuje. Proces izbora novog Saveta REM-a, od kom umnogome zavisi da li ćemo konačno dobiti profesionalno i nezavisno regulatorno telo, odvija se paralelno sa studentskim blokadama i protestima, te prolazi ispod radara medija i javnosti. Velika je stvar što studenti novinarstva u Novom Sadu i Nišu nisu ostali nemi pred brojnim nepravilnostima i pokušajima da se obesmisli taj proces i ponovo stvori Savet koji će raditi u službi vlasti“, smatra ona.
Glas studenata sada najjače odjekuje u javnosti i idealan scenario bi bio kada bi sistemski i zajedno podigli glas o toj temi, jer bi ona tako dobila vidljivost koju zaslužuje.
Autor: Aleksandar Đokić