Život je krv, a krv je život, ali u onom najbukvalnijem smislu, bez bilo kakvog prenesenog značenja. Koliko smo zapravo imamo svijest o dobrovoljnom davanju krvi, a da to nije samo ona izjava – pa to je humano ili može nekom da spasi život. To zaista jesu tačne izjave, ali na tome sve staje, a korak poslije toga –stvarno donirati krv, ostaje zaboravljen, preko njega se lako prelazi. Izjave postaju samo prazne riječi bez konkretnog djelovanja, a u ovom slučaju djelovanje bi zaista značilo nekome život u najrealnijem, fizičkom smislu.
Informisanost – prva etapa u dobrovoljnom davanju krvi
Davalac krvi može da bude svaka osoba između 16 i 65 godina za koju je ljekarskim pregledom utvrđeno: da ima preko 50kg, da joj je tjelesna temperatura manja od 37 stepeni Celzijusovih, da ima puls između 50 i 100, stabilnog krvnog pritiska, bez upale ždrijela, grla, bez uvećanih limfnih žlijezda vrata i pazuha, jetre i slezine.
Razmaci u davanju krvi su za muškarce tri mjeseca, a za žene četiri mjeseca. Organizam za vrlo kratak period nadoknadi krv – za 48 sati nadoknadi plazmu, leukocite za nekoliko sati, za tri do pet dana trombocite, za četiri nedjelje eritrocite, a za oko osam nedjelja i sadržinu gvožđa u eritrocitima, a određenom ishranom hemoglobin se vrati na odgovarajuću vrijednost.
Preporučuje se da prilikom davanja krvi osoba bude odmorna tj. da je prethodne noći imala dovoljno sna, da je uzela laganu hranu i dovoljnu količinu tečnosti. Nakon davanja krvi, zavoj ne treba da se skida naredna dva dana, a toga dana treba da se unosi tečnost nešto više nego obično. Osim toga, treba izbjegavati teži fizički napor kao što su vježbe pomoću tegova, guranje teških predmeta, zatim izbjegavati žurbu, upotrebu cigareta bar dva sata, alkohola bar osam i sl.
Dobrovoljno davanje krvi ne može da stvori bilo kakvu zavisnost kod davaoca, a mogućnost dobijanja zaraznih bolesti, takođe, nije moguća budući da se koristi sterilan pribor za jednokratnu upotrebu. Dobrovoljno davanje krvi je sasvim bezbijedno, jer svaka zdrava osoba u svom organizmu ima rezerve krvi koje se ne upotrebljavaju za svakodnevnu aktvnost. Količina donirane krvi predstavlja samo dio male rezerve koje naše tijelo ima (10%), a koja ne može da ugrozi zdravlje davaoca.
Zanimljivosti o krvi koja život znači
Zastupljenst krvnih grupa:
A – 41%
B – 17%
O – 35%
AB – 7%
- Najbolja krvna grupa? Baš tvoja! Zar nije najbolja stvar u životu pomoći nekom drugom životu, djelovanjem, ne ispraznim riječima?
- Cijena krvi? Nema cijenu, za našu vrstu kažu da smo jedina koja ima razum. Pa, da li smo? Ako jesmo onda život i krv pod tim uslovima nemaju cijenu, jer vrijedi daleko iznad materijalnog.
- Koliko je davanje krvi korisno za mene? Pregledom prije davanja krvi provjeravaš svoje zdravstveno stanje, a samo davanje krvi podstiče koštanu srž na stvaranje novih krvnih ćelija.
- Da li će me boleti tokom samog procesa? Davanje krvi ne boli. Osetićeš mali ubod, kao kad te ubode komarac i to je sve.
- Kako se donirana krv troši? Sasvim racionalno, medicinski opravdano.
Ukoliko želiš da doniraš krv, više informacija možeš pronaći ovde.
Autorka: Kristina Topić
Fotografija je preuzeta odavde.