Mladi i medijska pismenost: Šta su srednjoškolci i studenti pokazali protestima

foto: MEDIA i REFORM CENTAR NIŠ

Profesorka Zorica Milenković istakla je da je znanje o medijskoj pismenosti videla upravo na aktuelnim protestima, dok je omladinski radnik Marjan Cvetković rekao da su mladi prepoznali poruku i pokazali solidarnost. O tome koliko je medijska pismenost važna za mlade diskutovali su na panelu Media i reform centra.

Kako neformalne edukacije i školski sistem doprinose razvoju medijske pismenosti kod mladih, ali i kako podstaći kritičko konzumiranje medijskih sadržaja, bile su glavne teme. 

Govornici su se osvrnuli i na aktuelna dešavanja u našem gradu koja su pokazala kako se medijska pismenost primenila u praksi.

Ja sam videla na delu medijsku pismenost, naša deca su posmatrala svoje okuženje, uočila su probleme, iznose svoj stav o tome… Sve vreme mi je u glavi naša slika ovih protesta danas i naših studenata koji su do juče bili naši đaci, kako su oni izašli. Pa jeste, naučili su nešto o tome u školi, šta je medijska pismenost - objašnjava profesorka. 

Na pitanje o aktuelnim protestima u kontekstu medijske pismenosti, Cvetkovića odgovara da ovi događaji pokazuju da su mladi prepoznali poruke koje su do njih došle. 

Pa suština tih obuka je bila da mladi analiziraju, da upravo te informacije i te pozive koji dolaze prosto da umeju da ih analiziraju i prepoznaju na pravi način. Mislim da broj mladih i ta saradnja među školama u stvari je pokazatelj da su mladi prepoznali poruku koja je došla i ono što ja vidim je upravo ta solidarnost koja se u stvari ispoljila. Verujem da će ove obuke pomoći da sve te informacije koje dolaze sa tih događaja da oni prosto umeju da ih obrade na jedan pravi način. Da prepoznaju šta je prava poruka, šta nije prava poruka, šta je poruka koja nije realna i to je ona suština programa. I sad može doći do pozitivnih i negativnih situacija, ali osnaženi mladi će prosto umeti da prepoznaju šta je od značaja za njih i da prosto u toj situaciji funkcionišu - mišljenje je Cvetkovića koji je srednjoškolcimakama na radionicama i mentor.

Medijska pismenost samo “izbor mladih” 

Profesorka Milenković kaže da su istraživanja iz prethodnih godina pokazala da medijska pismenost nije na zavidnom nivou, kao i da treba biti mnogo bolja. Pored ruskog jezika predaje i predmet “Jezik, mediji i kultura” u kome je medijska pismenost jedna od važnih tema. 

Pre 4 ili 5 godina uvedeni su u školama predmeti medijske pismnosti. Ne znam sada koliko se to zaista i radi u praksi u osnovnim školama, ali evo u gimnazijama se radi taj predmet Jezik, mediji i kultura i kada dođu prvaci u prvi razred oni slušaju ovaj predmet dve godine i kada dođu i kada ih pitamo šta je medijska pismenost, oni ne znaju da nam objasne i uglavnom se vezuju za reč mediji i za medije koje poznaju: radio, televizija, novine - objašnjava profesorka. 

Iako je uvođenje predmeta odličan put ka opismenjavanju mladih u srednjim školama, profesorka ističe da je on u izbornom bloku i da ga deca ne doživljavaju ozbiljno kao ostale obavezne predmete. 

Medijska pismenost je veština koja se stiče kroz obrazovanje i neodvojiva je od znanja, a deca nam stiču znanje počev od osnovne škole, možda čak i pre toga na jedan drugačiji način kroz igru. Dakle nema medijske pismenosti ako nema znanja, ako nema kritičkog razmišljanja, jer to jeste veština odbrane od neke manipulacije, laži, neistina, senzacionalizma i ako oni analiziraju razne lektire u školi, oni se uče medijskoj pismenosti, uče da analiziraju, da uočavaju… - odgovorila je profesorka na početku razgovora. 

Medijskom pismenošću se pored škola, bave i mnoge organizacije civilnog društva, pa su tako i prethodnih meseci Proaktiv i Mediarefom organizovali radionice medijske pismenosti za vršnjačke edukatore. 

Medijske navike mladih 

Kakve su medijske navike mladih, objašnjava Cvetković i naglašava da od mladih nije realno očekivati da svakodnevno kupuju novine ili prate vesti.

Mnogo je važnije da, a to da se mladi informišu preko kanala gde su prisutni, a to su najčešće društvene mreže ili neke poruke sa reklamnih panoa koje im se šalju dok šetaju ulicama, dok su u školi i mi baš taj momenat moramo da iskoristimo, a to i mediji rade - objašnjava on. 

Profesorka kaže da mladi misle da znaju sve i dodaje da kroz predmet koji obrađuje informatičku pismenost oni uče kako da se zaštite na društvenim mrežama i bezbedno koriste platforme koje su pogodno tlo za manipulaciju i nešto neželjeno. 

Srednjoškolci su najsnažniji omladinski resurs, to je još uvek uzrastni period kada njima koliko god da živimo u materijalnom društvu njima materijalno nije na prvom mestu - zaključuje Cvetković. 

Cvetković ističe da je kroz aktivizam i rad sa mladima zaključio da mladi imaju samo jedan problem, a to je neinformisnost.

Mladi umeju da prepoznaju prazan prostor, nešto što je problematično, nešto što im se ne dopada. Tako da kad ih nešto bocne, oni prosto znaju da reaguju. Kad neko radi sa njima iskren, kada prepoznaju pravu podršku daju maksimum i to je negde pokazatelj i ovih obuka, volonterizam, to je visok nivo spremnosti mladih da budu solidarni prema zajednici u kojoj žive - zaključuje on. 

Rad Mediareforma podržava Švedska u okviru programa Beogradske otvorene škole „Mladi i mediji za demokratski razvoj“.